Download Albert Einstein - Moja Teorija PDF

TitleAlbert Einstein - Moja Teorija
File Size391.1 KB
Total Pages62
Document Text Contents
Page 32

dobili snažan argument za poopćenje relativističkog postulata.
Neka se nipošto ne smetne s uma da mogućnost ovakvog načina shvaćanja počiva

na temeljnom svojstvu gravitacijskog polja da svim tijelima dodjeljuje isto ubrzanje
odnosno, što znači isto, da počiva na stavku o jednakosti trome i teške mase. Kad ovaj
prirodni zakon ne bi postojao, tada čovjek u škrinji ne bi mogao tumačiti ponašanje tijela
u svojoj okolici uz pomoć uvođenja gravitacijskog polja te ne bi na osnovi iskustva imao
opravdanje za pretpostavku da je njegovo referentno tijelo "u mirovanju".

Neka čovjek u škrinju pričvrsti o unutrašnju stranu poklopca-stropa neko uže i na
njegovom slobodnom kraju neka objesi jedan predmet. Na taj način je postigao da uže visi
"okomito" u napetom stanju. Pitamo se što je uzrok napetosti užeta. Čovjek u škrinji će
reći: "Obješeni predmet osjeća u gravitacijskom polju silu prema dolje koju napetost užeta
drži u ravnoteži; za veličinu napetosti užeta mjerodavna je teška masa obješenog tijela."
Međutim, neki promatrač koji slobodno lebdi u prostoru ovako će protumačiti stanje
stvari: "Uže je prisiljeno da sudjeluje u ubrzanom gibanju škrinje i prenosi to gibanje na
predmet privezan na njega. Uže je napeto toliko koliko je potrebno da se upravo
prouzroči ubrzanje predmeta. Ono što određuje veličinu napetosti užeta je troma masa
tijela" Vidimo iz ovog primjera da je za naše proširenja načela relativnosti nužan stavak o
jednakosti teške i trome mase. Time je ovaj stavak dobio svoje fizikalno tumačenje.

Iz razmatranja ubrzavane škrinje vidi se da jedna opća teorija relativnosti mora
dati važan rezultat o zakonu gravitacije. Doista, dosljedno slijedeći opću ideju relativnosti
moglo se dobiti zakone koje gravitacija zadovoljava. Moram ipak već ovdje upozoriti
čitatelja na nesporazum koji može proizaći iz ovakvog razmišljanja. Za čovjeka u škrinji
postoji gravitacijsko polje, premda takvog polja nije bilo u prvotno izabranom
koordinatnom sustavu. Moglo bi se sada lako pomisliti da je postojanje nekog
gravitacijskog polja uvijek samo prividno. Moglo bi se misliti da, kakvo god da je
gravitacijsko polje prisutno, možemo tako odabrati neko drugo referentno tijelo da u
odnosu na njega gravitacijsko polje ne postoji. To, međutim, nikako ne uspijeva za sva
gravitacijska polja već samo za ona posve posebne grade. Nemoguće je, na primjer, tako
izabrati neko referentno tijelo da, prosuđujući s njegova stanovišta, nestane (u svoj svojoj
sveukupnosti) gravitacijsko polje Zemlje.

Spomenimo sada zašto nije uvjerljiv onaj argument protiv općeg načela relativnosti
što smo ga iznijeli ranije na kraju § 18. Točno je, dakako, da putnik u željezničkom
vagonu koji kod osjeća zbog tog kočenja trzaj prema naprijed te na osnovi toga zaključuje
o nejednolikom gibanju (usporavanju) vagona. Ali nitko ga ne prisiljava da iz trzaja
zaključi o "stvarnom" ubrzanju (u ovom slučaju usporavanju) vagona. Može on taj
događaj protumačiti i ovako: "Moje referentno tijelo (vagon) je i dalje na miru. U odnosu
na njega pojavilo se, međutim, (za vrijeme trajanja kočenja) neko prema naprijed
usmjereno vremenski promjenjivo gravitacijsko polje. Zbog djelovanja tog polja kreće se
pružni nasip zajedno sa Zemljom na taj način da njegova prvobitna, unatrag usmjerena,
brzina sve više opada Ovo gravitacijsko polje je također ono koje izaziva trzaj kod
putnika"

Similer Documents