Download Jean-Francois Lyotard - Postmoderno Stanje PDF

TitleJean-Francois Lyotard - Postmoderno Stanje
File Size2.6 MB
Total Pages123
Document Text Contents
Page 1

Jean-François Lyotard

***
Postmoderno stanje

Izvje�taj o znanju

Page 2

Jean-François Lyotard

Postmoderno stanje
Izvještaj o znanju

Prevela
Tatiana Tadić

2005.

Page 61

—Postmoderno stanje—

��

2. Možemo reći da je pristupni govor što ga je Heidegger
održao 27. svibnja 1933. prilikom pristupanja na dužnost rek-
tora Sveučilišta u Fribourgu��0 nesretna epizoda legitimnosti.
Spekulativna znanost je tu postala propitivanjem bitka. Ovaj
potonji je “sudbina” njemačkog naroda koji je još nazvan i “povi-
jesno-duhovnim narodom”. Tom je subjektu potrebno služiti na
tri načina – radom, obranom i znanjem. Sveučilište osigurava
metaznanje ovih triju službi, to jest znanost. Legitimnost se
dakle stvara kao i u idealizmu, pomoću metadiskurza nazvanog
znanost, a ima ontološko nagnuće. No on propituje, ne totalizi-
ra. A s druge strane, Sveučilište, mjesto na kojem se on održava,
ovu znanost duguje narodu čija se “povijesna misija” sastoji u
tome da ga postigne radom, borbom i znanjem. Poziv ovog
naroda-subjekta nije oslobođenje čovječanstva već ostvarivanje
svojeg “istinskog duhovnog svijeta” koji je “najdublja moć oču-
vanja svojih snaga tla i krvi”. Ovo ubacivanje priče o rasi i radu
u priču o duhu, u cilju legitimiranja znanja i njegovih institucija,
dvostruko je nesretno no premda terorijski nedosljedno ipak je
bilo dostatno da u političkom kontekstu nađe stravičan odjek.

10. Delegitimnost

U suvremenom društvu i kulturi, postindustrijskom društvu,
postmodernoj kulturi���, pitanje legitimnosti znanja postavlja
se na sasvim drugačiji način. Velika je priča izgubila svoju vje-
rodostojnost, bez obzira koji joj način ujedinjavanja pridamo
– spekulativnu ili priču o oslobođenju.

U propasti priča možemo vidjeti učinak razvoja tehnika
i tehnologija nakon Drugoga svjetskog rata, koji je naglasak

��0 G. Granel je govor preveo na francuski u Phi, dodatak za Annales de
l�universitØ de Toulouse-Le Mirail, Toulouse (siječanj �977).

��� Vidi bilješku �. Određeni znanstveni vidovi postmodernizma su navede-
ni u I. Hassan, “Culture, Indeterminacy, and Immanence: Margins of
the (Postmodern) Age”, Humanities in Society �, (zima �978), ��-8�.

Page 62

—Postmoderno stanje—

��

premjestio s ciljeva djelovanja na njegova sredstva; ili učinak
ponovnog razvoja razvijenog liberalnog kapitalizma nakon nje-
gova povlačenja pod zaštitom kejnezijanizma tijekom razdoblja
od 1930 do 1960., obnova koja je eliminirala komunističku
alternativu i koja je ponovno dala vrijednost osobnom uživanju
u dobrima i uslugama.

Istraživanja o uzrocima uvijek su razočaravajuća. Ako
prihvatimo i jednu i drugu pretpostavku, još uvijek preostaje
objasniti uzajamni odnos navedenih tendencija s propašću
ujedinjavajuće i legitimirajuće moći velikih priča spekulacije i
oslobođenja.

Utjecaj koji ponovni uzlet i napredak kapitalizma, s jedne
strane, i zbunjujući razvoj tehnika s druge, mogu vršiti na polo-
žaj znanja zacijelo je razumljiv. No najprije je potrebno otkriti
klice “delegitimacije”��� i nihilizma koji su već postojali u velikim
pričama XIX. stoljeća, kako bismo razumjeli kako je suvreme-
na znanost mogla osjetiti ove utjecaje mnogo prije no što su se
pojavili.

Prvo, spekulativni poredak u sebi skriva neku vrst dvosmi-
slenosti u odnosu na znanje. Pokazuje da ono svoje ime zaslužuje
samo ako se podvostručuje (ukoliko se “ukida”, hebt sich auf ) u
citiranju vlastitih rezultata u diskurzu sporednog značaja (auto-
nomija) koji ih legitimira. Mogli bismo reći da u svojoj nepo-
srednosti, denotativni diskurz koji se odnosi na jedan referent
(neki živi organizam, kemijsko svojstvo, fizički fenomen, itd.)
uistinu ne zna ono što vjeruje da zna. Pozitivna znanost nije zna-
nje. A spekulacija se hrani ukidajući ju. Na taj način, hegelijan-
ska spekulativna priča u samoj sebi, i po Hegelovom priznanju���,
na mjestu pozitivnog spoznavanja sadrži skepticizam.

��� Claus Müller koristi izraz “a process of delegitimation”, u The Politics of
Communication, loc. cit., �6�.

��� “Put sumnje (..,), put očaja (...), skepticizam”, piše Hegel u predgovoru
Fenomenologije duha, opisujući učinak spekulativnog poticaja na prirod-
nu spoznaju.

Page 122

���

—kazalo imena i Pojmova—

Prosvjetiteljstvo ��
naracija V

R
računala �
računalni jezici �
razočaranje

u postmodernom stanju VII
referent ��

S
Schelling, F. W. J. von �8
Schleiermacher, Friedrich �6, �7
Schönberg, Arnold �9
sebstvo ��
simbol

u jeziku 60
sintaktička potpunost sustava 6�
sloboda ��, ��
socijalizam ��

propast i priroda znanja 7
Socijalizam ili barbarstvo (skupina)

�9
spekulacija

kao diskurz o legiimnosti �8
spekulativna igra

i postmoderna kultura ��
spekulativni idealizam ��
spoznaja ��, ��

mreža distribucije 7
staljinizam ��
strojevi

kao zamjena za nastavnika 76
strojni jezici �8
strukturalizam VI
studenti 9, �9, 7�

i prikrivanje nezaposlenosti 7�
Sturm und Drang ��
subjekt

umstveni V
sustav 8�

i performativnost 8�
stabilan i nestabilan 88

svemir
kao sustav sustava 8�

sveučilište �9, �0, ��, ��, �6, 7�
autonomija 7�
cijena studiranja i performativnost

7�
i izvan-sveučilišne mreže 7�
i trajno poboljšanje kompetencija

7�
sveučilišni feudalizam 78
usluge koje se pružaju 7�

svjetsko tržište 7
Systemtheorie ��

T
tehnika 6�

i bogatstvo 6�
i profit 66
i znanje kod starih Grka 6�
razvoj i utjecaj na znanje ��

tehnokrati �7, 9�
tehnologija 68

i znanost 69
telematika �
teorija igara 89

agonistika i ��
teorija katastrofe 87
teorija komunikacije ��
teror

u znanosti 9�
Thom, René 87, 88, 9�
timski rad 78
Treća Republika ��

U
učinkovitost 6�, 80

i teror 68
kao cilj sustava �6
kao djelotvornost sustava VI

Page 123

���

—kazalo imena i Pojmova—

univerzalni metajezik �8

V
Valéry, Paul ��

W
Wittgestein, Ludwig ��, �7, �8, �9

Z
zaklade �6
zakon

i pravda ��
znanje

“primitivno” i “civilizirano” �8
akumulacija 9
i bogatstvo 6�
i država ��
i informacije �
i jaz prema zemljama u razvoju �
i moralnost ��
instrumentalno poimanje �6
i postindustrijsko doba �
i trka za moći �
i utjecaj na javnu moć 7
i znanost �6
izvanjštenje �
kao element funkcioniranja druš-

tva �9
kao pokretačka snaga proizvod-

nje �
kao skup kompetencija �7
kao vrijednost �
komercijalizacija 6
kritička uloga ��
kritičko ��
merkantilizacija 6, 76
napredak u 6�
narativno �6, �9, �8

utjecaj na vrijeme 31
narativno u znanstvenom �0

odnos “znanstvenog” i “pučkog”
�0

pitanje legitimnosti ��, 6�
postmoderno i vjerodostojnost 8�
pozitivističko i kritičko �0
pozitivno ��
protok 6
spekulativno �0
sumnja znanstvenika u položaj �0
suvremene institucije �6
tradicionalno ��
usporedivo s novcem 7
u suvremenom svijetu �9
utjecaj tehnologije �
znanstveno �6, ��

pragmatika 65
znanstveno i narativno 9
znanstveno kao diskurz �
znanstveno kao dodatak 9

znanost
i legitimnost ��
i pravednost �7
i proizvodnja 6�
kao metadiskurz ��
kao podskup spoznaje �7
legitimnost V
moderna V
pozitivna ��
pravila igre V
prirodne 8�

znanstvena igra �7
znanstvenici

odgovornost za prijenos znanja 7�

Similer Documents