Download Zlatko Lagumdzija - Informatika Za Korisnike Personalnih Kompjutera PDF

TitleZlatko Lagumdzija - Informatika Za Korisnike Personalnih Kompjutera
File Size12.7 MB
Total Pages194
Document Text Contents
Page 1

I

..;AVNO PR~OUZECE
ElEi:n:::;;;\'i::-J ; ~,:::-.. ; :;: .. :_~::;c3'.i~~:_E n
,,:::::!_:....::' ':1'-10 S"

- ) 2

-,: _~_~-_----_. __ ---- -,1xz-ie:2!
:]91--i '0' e 55\

rnformatlka
za

korisnike

personalnih

kompjutera

Ziatko LAGUMDZIJA

Page 2

hdavac:

Urednrk:

Reccllzenti:

uktar:

Dizajn naslol)ne strane:

Za nasloTlu stranu
koristeni jragmert'ti slike:

Dr1';

Stampo:

L Promotions
u saradnji sa Ekonomskim fakultetom UnivcnitCl" lJ Sarajcvu

'Dragan Ivanovic

Prof. dr Ji..hm.ed M~ndijc
Prof. dr Velimir $riea

Olivera Jokie

Fabrika Sarajevo

Ede Numankad.iea

MIT Centar lOL tim

Miiller Sarajevo

© Copyright by L Promotions Sarajevo 1999.

OP· Katalogizadja u publikadji
Hadonalna i unjverzitetska biblioteka Basne i Hercegovine, Sarajevo

00082.7 (0)5)

LAGUMDZUA, Ziatko, 1955-
Infonnatika za korisnike pers:onalnih kompjutera I Zlatko Lagumdnja .. Sarajevo: LPromotions

{etc.], 1999. - XX, 360 str. : graf. plikazi ; 25 em

Bibliografija: str. [361-362J

ISBN 9953-9750-0-9 (l Promotions)
ISBN 9958-605-01·5 (EkonomsJd fakuttet, Sarajevo)

(081$$·10 660')670

Knjiga je objavljena UL potporu MIT Centra, Fonda Otvoreno drustvo Bosne j Herceg0\ :nf
i spomora prezentiranih u knjizi,

M!sljenjem Fe-deralnog ministarstva obrazovanja, nauke i kulture i spona br. 03'15.235°/99
ad 26.°5.1999. knjiga je oslObodena por~UI na prome; proizvoda ! usluga.

1
i
j
I

I

Stvari treba uciniti rwjiednostavnijim
mogu6m. Ali ne ijedrlOstavnijim.

Albert Einstein

Page 97

168
-~~-.~.~~-~

Elementi harduera i sistema za komunikaciju podC!:cima

Video - manito!; koji se prirnarno koriste za priicazivanje: tekstualnih materijala :
(nurnerickih, alfabetskih i specijalnih karaktera) su jeftiniji, ·ali zato imaju·
manju rezoluciju (tj.jasnocu; eng. resolution; velicina ovisna 0 ukup!!-om broju
prikazivanih piksela na ekranu, tj. sirina puta visina) nego oni monitori koji
se primarno koriste za graficka prikazivanja.

Monitori manje rezoludje tipicno koriste displeje koji su karakterno adresabilni
(adresa predstavlja nurnerickI braj lokacije pomocu koga se maze pristupiti
ieljenom podatku, tj. karakteru Hi ,lovu) ili karakter displeje, gdje je ekran
podijeljen na specifican broj adresabilnih karakter lokacija, i gdje je svaki
karakter sastavtjen ad predefinisane matrice piksela, tj. tacaka.

Monitmi \risoke rezolucije abieno poCivaju ria bit~mapiranim displejima. Svaka
slika moze se digitalizovati, tj. podijeliti na odredeni broj piksela po sirini i po
visini, tj. maze se form irati mapajedneslike. Svaka mjesto u toj mapi, a toje
piksel, moie 5e prikazati, aka ne voruma racuna 0 baji jednim bitom, tj.
najmanjorn informacionom jed inkom kompjutera sto sirnbalizuje da Ii ima
tacke Hi neUla tacke na tom mjestu. Svaki piksel je direktno adresabilan bit
iii pak lokacija tacke na ekranu.

JasnoCa ovoga adresabilnog po tacku displejaje zata mnago veca i ogranicena
sarno obezbijectenim brojem piksel - lokacija. Takvi dipleji zahtijevaju
specijalnu mikroprocesorsku kontrolu i znaeajnukoliCinu dodatnog plimarnog
smjestajnog kapaciteta.

LCD displeji (eng. Liquid Crystal Display; displej sa tekucim kristalom),
kao oni sto se koriste u elektronskim digitronima i satovima, takode se koriste
za prikazivanje izlaza iz kornpjutera. Valja napomenuti da postoje i LCD kolar
- dipleji.

Plazma displeji zamjenjl! CRT uredaje omogucavajuci vizuelna prikazivanja
U ogranicenom broju aplikacija. P1azfl.1a displeji generiSusliku putem elektricno
nabijenih cestica gasa (plazme) zarobljenih izmedu stak1€:nih placa. Plazma
dispJeji postaju sve papularniji, ali su jos mnago skuplji nego CRT ureaaji.
Ipak, oni se koriste u aplikacipma gdje su kompaktni, rami ekran kritican
faktor, kao sto je slucaj sa portabilnim terminalima i mikroko01pjuterin:l3.

Ekrani video - displeja mikrokompjutera i mnogi video - terminali se dan as
mogu koristtli za uJaz kao i iziaz_ Raznovrsni broj uredaja omogucava da se

Elementi hard vera i sistema za komunikaciju podacima 169

graficki Hi aJfan,umeric~ podaci unosedirektno u kompjuterski sistem putem
njihovog "zapisivanja I> direktno na video - ekran iIi na povrSinu ostalih uredaja.

Vi~el~i ili gr.a~cki, UIazni ur~d'lii $e korlste vee mnogo godina u vojnim
aplikacl)ama, u mzmJerskom 1 arhitektonskom dizajnu, naucnom istraiivanju
kar:t0g~~fiji (pravljenju mapa i anaJizama), kao i u mnogim poslov:n-i~
aphkaCljama. Tu spadaju: .





Elekt.ronsld mis 5e karisti kod nekih video displej terminala velikih
kompjuterskih sistema, takode. Mis se koristi za pomjel'anje kursora na
ekranu, kao i za zadavanje kornandi i pravljenja upita i meni selekcija.

Dzojstik (eng. joystick; palka za igru) se upotrebIjava za pomjeranje
kursora po ekranu. Siroko 5e koristi za kompjuterski asistirani dizajn.
Takode, ouje ujedno i vrlo popularni kontrolni uredaj za video M igre kod
mikrokompjutera.

• Svjetiosna oIovka (eng. light pen) je uredaj oblika olovke koji kodsti
fotoelektrieni princip pri unosu podatka u kompjuter pomoeu CRT ekrana
Korisnik moze pisati na CRT displej, jer svjetlosno osjetljiva olovk~
omogucava kompjuteru da sracuna koordinate tacaka na el-",ranu koje su
dotaknute svjetlosnom olovkom, iako CRT ekrani magu sadclati i preko
milion svjetlosnih taCaka.





Ekrani osjetljivi na dodir (eng. touch sensitive screens) su osjetilni
ulazni uredaji koji omegucavaju eperaterima da unoSe podatke u
kompjut~rski sistem putem pritiskanja povrsine senzitivno osjedjivog
;kr~r:a ~deo displeja prstom iIi pokazivacem. Pomocu njih mozete
~ndlClratI vasu s:lekciju na meniju prikazanom na displeju putem
Jed~ostavnog dodlra na ono mjesto na ekranu na kame se nalazi zeljena
OpCl)a.

Di:?tajzeri se koriste ked konvertovanja stika i ostalih grafiCkih objekata
kO)l se nalaze na papiru Hi ostalim materijalima u digitalne podatke koji
se.pot?m ?nose u kompjuterski sistem. Digitalni podaci se tada mogu
pnkazlVatl na CRT ekranu i moze ih obradivati kompjuterski sistern.

Je~a fonna dig~~z~raje graficki tablet, koji posjedujeesjetljivi urec1aj
fi~~lra? na speCljalm tablet na koji treba staviti materijal koji 5e treba
dlgltahzovah. GrafiCka olovka (takode ~ana elektronskim perom) se

Page 98

170 _____ -cc--=E"le::lTicc .. enti he: ":-aem i sistema za komullikaciju podaeirna

pritiSce na materijaI pqstavljen na grafiCki tablet da bi se nacrtale iii
precrtale sJik~ koje se pojavljuju istovremeno simtlltano na CRT ekranu.

Vizuelni uredaji su mnago brii i tisi nego uredaji ia stampanJe i nepreplavljuju
korisnika rijekama papira. Specificni diD informacije Hi citava stranica sa
podacirna se moZe prikazivati treuutna, bila ualfanumeriCkoj iIi grafiCkoj fenni,
Mogucnost-korigovanja i1i editovanja podataka prikazanih na.njima prije
njihovog ulaza u kompjuterski sistemje glavna njihova prednost.

Nakon video - displeja. stampani izlazje najcesCa fonna kompjuterskog
izlaza. Ve6ina kompjuterskih sistema koristi uredaje za stampanje da bi
proizv,jj perrnanentni (hardkopiju) izlaz u fromi citljivoj za covjeka. Potreban
vam je takav stampani izlaz aka zeIite da kopije izlaza ponesete sa schorn
dalje od kompjutera i da to npr. podijelite ostaJima. Hard kopija izlaza se takode
cesta trazi kod izrade pravne (sudske) dokumentacije.

Printeri se koriste da bi se proizveli stampani izvjeStaji i dokumenti, kao
sto Sil prodajne fakture. eekoviza plate, bankovne izjave, kao i formulari svih
vrsta, Ploted (eng. plot; crtati) koji mogu crtati graficke prikaze na papirn
takodespadaju u ow ldasu.

Printeri mogu takode proizvesti hard kopije grafike zadovoljavajuceg kvaliteta.
Taka paketi grafickog softvera omogucavaju cak i matncnirn printerima da
prave hard kopije grafike.lnk-jet i laserskl stampaci se takade koriste da bi
se proizvela stampana grafika visoke kvalitete.

Uredaji zvucnog ulaza/izlaza su bili u pros!osti ograniceni, ali sada rastu
rapidno 1 u buducnosti ce se siroko koristiti. Razvoj u mikroelektronskoj
tehnologijije doveo do razvoja cipova za razgovor (eng. talking chips), To su
mikroprocesorski cipovi koji sintetiziraju ljudski govor i koji se koriste da bi
dali zvucne glasovne mogucnosti izlaza (eng. voice output) za rame
primjene od djecijih igraeaka do telefonskih komunikacijskih sistema.

Hardver za zvucni ulaz se nije tako brzo razvijao kao zvucni izlazni uredaj,
Ipak, upotreba terminal a zvucnog ulaza sa ogranicenim mogucnostima u
pogledu brzine raspoznavanja konstantno rasteu aplikacijama koje variraju
od unosa prodajnih podataka do manufakturne kontrole kvaliteta,

Posta je gavor n ajjednostavnije, najprirodnije sredstvo ljudske komunikacije,
onda je logicno da kada se zvucni ulaz usavrsi, to ce biti najlakSi j
najpollzdaniji metod unosa podataka i konverzacije, Zvucni ulaz podataka u

Elementi hard vera i sistema za komunikacUI1 podacima

kompjuterski sistem leil sada na granicnoj l~~iji k~rnunj~acije c~vje~­
kompjuter~ ali je postao tehnoloski i ekonomskllzvodlV za nlZ raznovrsmh
aplikacija.

ZvUcni terminali za unos podataka omogueavaju direl.'tni unos podataka
u kompjuterski sitem putem verbalnekolr:unik~c~j~~a 1juds~m ?~er~t~rorn,
Tipicna konfiguracija se maze sastojat~ odJedne Ih ,":se portab::l1lh>Je~ml~ za
raspoznavanje gpvora) mikrofona Iv C~T t,er,mIn.ala za \IZUel{ll p~l,ka~
izgovorenog ulai:1-,.- Ovakav sistern :noze II~a~1 IJe~mk od preko 1,000 nJ~b,
kao j mogucnost podriavanja nekohko konsmka slITIultano, Ost~h m~uh z~
raspoznavanje govora imaju sva neophodna,elektro~ska ,~o.~ ~a ~:dnoJ
rnaticnoj ploci, ukljucujuci rjecnik od ne~ol1ko .stotlI:a njecl. I n}lho~
inkorporiranost zajedno sa viZllelmm dlSple) termlOsl1ma 1
mikrokompjuterskim sistemirna.

Jedinice z;vucnog ulaza pocivaju na mikroproceso~~a za r~~poz~a:v~j~
govora (eng. voice recognition/speech recogn~non), kO)1 anah~l~aJu I
kJasifikuju akusticke govome oblike i transformiSu lh u elektro~s~e dlg1taln~
kodove spremne za unos u kompjuterski sit,em, Proces~~ up~a~lJaJ.u prog,r~ml
za raspoznavanje govora koji porede zvucm u~az sa ran~~e smJeste~l:.n o~Jlk~m
govorne reference koji se dril na sekundarmm Uredajlma za smJestan]e, kao
stosu magnetni diskovi.

VeCina sistema za govorni ulaz zahtijeva "trening" kornpjutera cia b~ o~ ~iO u
stanju da prepozna ograniceni rjecnik standamih rij~Ci svake posebne ~?dl\CJdne
koja koristi sistem, Operat~ri ~~en~r'Y~ sist~~ da bl on pr~po~n~o nJl?OV g~as
putern ponavljanja svake nJeCllz l]ecmka VIse puta. Trem~an~~ls~en:l sas.:m
regularno postizu preko 99% uspjesnost pri raspozn,avanJu rIJ,~~I, Slste,ml za
raspoznavanje govora llcovisni od govornika tr~baJu 0I?O~Cltl kom'pJ~t~ru
da razumije glas koji nUe nikad prije CUO, Raz;v0J ovakvih sls~ema ehmln:se

otrebu za treniranjem, Uredaji za zvucni nlaz se danas konste na radmrn
~tranicama gdje operateri trebaju da ost:~re unos.?o~~taka ,bez ~potreb~
ruku pomoc:u kojih bi ohpkali podatke iII JOstrukClje, Ih ond]e gdJe to pak
omogucava brzi i tacnlji ulaz,

Npr., sistemi za prepoznavanje gov~ra se k?rist~ od stra~e ne.k~liko
proizvodata pri nadgledanjll, inventa:u ',kontroh ~ahteta r3z,mh pro/,~oda,
kao i od strane nckoliko avio-prevoZOlka I komparu]a za prodaJu zcmtJSI~,' za
govorno-upravljano sortiranje prtlja~e j parcel a, V~lik~ n,aftne korn:~mJe u
SAD koriste slsteme za raspoznavanJe govora da bI pnmlle podatke "ezane

Page 193

360 Tacka infleksije IT

:1
',I.

'J

I
)

1

I
"
R
3

)

1
~

1
; ,

J

1
J

1

j

1
J

J

j

!
j

I
1

Page 194

Literatura

Behling, Robert; Richards, Martin R.; Shore B,:~';;~~~:~:~~(j~,(EJ'~J~~I?:,'~~
puter Information Systems", Holt, Reinhart and Winston:

Benson, RobertJ.; Parker, Marlyn M.; Trainor, H.E. '7nfoITnation:.i!i:ohiim-
ics: Linking Business Performance to Information Technology''';'Pran-
tice Hall, New Jersey, 1988

Case, Tomas; Parker, Charles, "Management Information System", McGraw-
Hill, New York, 1993

Crainer, Stuart, "Key Management Ideas: Thinkers That Changed the ].;[an-
agement Word", Fanancial Times Pitman Publishing, London, 1996

Donovan, John J., "Business Re-engineering with Information Technology",
Prentice HalJ, New Jerscy,1996

Dearlove, Des, "Key Management Decisions: Tools and Techniques of the
Executive Decision lviaker", Financial Times Pitman Publishing, London,
1998

Frenzel, CaroH W., ".Management of Information Technology"2n~ ed., In-
ternational Thomson Publishing, Massachusetts, ] 996

Harvard Business Review, "HBR on Business Value of IT', Harvard Business
School Press, Massachusetts, 1999

Hussain, KM.; Hussain, Dona, "Ir!.formation technology ]vfanagement", The
Bath Pres, New York, 1997

Lagmndzija, Zlatko, "Kompjuteri i njihova primjena", Fabulas ABC, Saraje-
vo, 1994

Laudon, Keneth C.; Laudon Jane P., "Management blformatlon Systems"
Organization and Technology, Prentice Hall, New York, 1996

Similer Documents